Vinorodni kraj

Ispis

berba

Vinogradarstvo i vinarstvo u Brotnju imaju dugu povijest i danas podru?je Brotnja predstavlja svojevrsni raj to ga priroda moe podariti. U Brotnju se od davnina ivjelo od proizvodnje gro?a i vina. ilavka i blatina , kao dvije visokokvalitetne, autohtone sorte vina nadaleko su poznate i priznate.

O njihovim kvalitetama svjedo?i i povelja bosanskog bana Tvrtka iz 1353. godine koji u glasovitoj ?itlu?koj ispravi govori o kvalitetnom vinu s ovog podru?ja. Bro?ansko vino kuao je i blagopokojni papa Ivan Pavao II. za vrijeme svoga pastoralnog boravka u Bosni i Hercegovini 2003. godine.

Na podru?ju Brotnja, ilavka i Blatina i vinogradarstvo kao da oduvijek postoje. Brotnjo je najve?i vinogradski kraj na prostoru Hercegovine pa i ire.

Nekadanji upnik upe Brotnjo fra Petar Bakula pisao je u svome emantizmu o sreditima vinarstva u Brotnju. Tako za Vionicu kae da je mjesto vina; za Pao?u da se odlikuje proizvodnjom izvrsnog vina i Blizancima kao najljepem kraju bro?anskoga polja u kojem se proizvode odli?na vina.

Proces uzgoja vinove loze i gro?a u Brotnju je zbog niza negativnih ?imbenika dugo stagnirao. On je posebno bio izraen u vrijeme komunizma u kojemu je podru?je zapadne Hercegovine dugo i sustavno zapostavljano od strane tadanjih vlasti. Jedan od razloga za takvu politiku bio je i imid Hercegovine kao regije u kojoj se njegovala svehrvatska politika te time nije bila u potpunosti pogodna regija za tadanje vlasti.

Drugi negativni faktor koji je utjecao na stagnaciju Brotnja bio je rat 90-ih godina u kojemu su uniteni brojni proizvodni pogoni a samim time bila je smanjena gospodarska djelatnost Brotnja. Ponovno ra?anje i procvat gospodarstva doga?a se nakon rata a on se o?ituje razvojem privatnog turizma i osnivanjem novih poduze?a.

Gospodarskom razvoju ovog kraja pridonijelo je i otvaranje novih privatnih vinarija za proizvodnju vrhunskih i kvalitetnih vina, iako treba naglasiti da je i u komunisti?koj Jugoslaviji bilo privatnih poduzetnika/vinara iz Brotnja koji su uspjeno plasirali svoje proizvode na trite.

U op?ini ?itluk danas je registrirano 20-ak vinarija, a svaka od njih na svoj na?in diljem Europe distribuira kvalitetno vino to je dokazano vrijednim priznanjima na brojnim sajmovima diljem nae regije.

Jedan od fenomena vinogradarstva Brotnja jesu i kameni vinogradi koji predstavljaju pravu turisti?ku atrakciju. Vinogradi iz kamena, uz sun?evu svjetlost i vodu iz Neretve proizvode visokokvalitetno kameno vino. Kameni vinogradi nalaze se u mjestu Blizanci i zasa?eni su prije 26 godina na povrini od 100 hektara.Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome to se od kamene pustinje pretvorilo u oazu obilja i ljepote. Pretpostavljaju?i da je osobnost vina u velikoj mjeri uvjetovana karakterom ambijenta-kamena na kojemu se gro?e proizvodi, proizvo?a? je vino nazvao kameno i kao takvo po?elo se proizvoditi 1990. godine.

Brotnjo se moe pohvaliti i ?injenicom da se u Gradni?ima nalazi najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini kojega je davne 1855. godine sagradio tadanji upnik fra Petar Bakula.

Danas je taj podrum turisti?ka atrakcija na temelju kojega se zorno prikazuje vrijeme u kojem se odvijao ivot Brotnjaka u vrijeme turske okupacije.

Sa svrhom promocije Brotnja kao vinarskoga kraja, koncem 2006. godine pokrenut je projekt Vinska cesta Hercegovine.

Kroz ovaj projekt stvoren je imid Hercegovine, Brotnja kojim se ovaj kraj pozitivno promovira u Europi i svijetu.

O vinu su u Brotnju ispjevane mnogobrojne pjesme i be?arci, odrano mnotvo umjetni?kih izlobi, a svake godine, u ?ast berbi gro?a, u rujnu se u ?itluku odrava kulturno-gospodarsko-turisti?ka manifestacija Dani berbe gro?a. Bez obzira na sve, Brotnjo je kraj koji ?e svakoga gosta po?astiti vrhunskim i kvalitetnim vinom i u kojem ?e svaki gost osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete ovog plodnog kraja.

Tanja Vu?i?

ILAVKA

O podrijetlu imena ilavke teko je dati to?an odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizira fine ilice, koje se naziru u doba pune zrelosti gro?a, kroz njenu debelu, ali prozirnu koicu, moe se uzeti kao logi?na, a dodatak hercegova?ka kao da ho?e re?i: Nigdje tako raskona, njena, blagotvorna i izdana da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Brotnju, u Hercegovini, gdje je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sun?anim i krnim ambijentom Hercegovine.

Trs ilavke raste uspravno, bujno. Iz njega u prolje?e i tijekom vegetacije izbijaju brojne mladice kratkih internodija s glatkom rebrastom korom sme?eute boje, koja se na nodijima prelijeva u spektar sme?e do ljubi?aste boje. Listovi na mladicama su srednje veliki do veliki, simetri?no gra?eni, obi?no petodijelni s peteljkinim sinusom u obliku slova V, otvorenim ili potpuno preklopljenim.

Lice lista je svjetlozelene boje, a nali?je lista za nijansu svjetlije. Povrina lista na licu je glatka, a nali?ju dlakava. Rub lista je nazubljen tupim zupcima. Zelena boja nervature lista pri osnovi poprima crvenkaste tonove. Cvijet je morfoloki funkcionalno hermafroditan, to omogu?uje samooplodnju i stranu oplodnju, pa ne dolazi do pojave nepotpune oplodnje-rehuljavosti grozda. Zavisno od godine u Brotnju ilavka cvijeta koncem svibnja do po?etka lipnja ili u pravilu oko tjedan dana prije cvjetanja sorte Blatina s kojom se suivila i kojoj slui kao opraiva?.

Bobice su srednje velike do velike, okrugle, obojene nijansama od zeleno-utih do uto-jantarnih tonova. Grozdovi ilavke srednje su veliki s masom od 150 do 200 grama, piramidalnog ili cilindri?nog oblika do tri sugrozdi?a na odrvenjeloj peteljci. Kompaktnost grozda varira i u vinogradima susre?emo lagano rastresite do vrlo zbijene grozdove. U vezi s ovom osobinom grozda tuma?i se i uo?ena razli?ita osjetljivost bobica prema trulei u kiovitim jesenima.

Zapaeno je da je gro?e ilavke u plantanim vinogradima u kojima trsovi formiraju daleko gu?i sklop, izvrgnuto neto ja?im napadima trulei gro?a nego kod individualnog uzgoja uz kolac. Ta osobina bila je nepoznata starim vinogradarima koji su uzgajali ilavku na ekstenzivan na?in. Od kultivara ilavke proizvode se kvalitetna, a s probranih poloaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo ?esto s dodatkom do 15% Krkoije i Bene, tako?er autohtonih kultivara (sorata) Hercegovine. Divna kristalno ?ista, zelenkasto uta boja, specifi?na aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt - izdvajaju ilavku iznad drugih vina. ilavka je jako vino s 12-14 vol. % alkohola, 5- 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l.

Svoju pravu puno?u i prepoznatljivost postie duim odleavanjem u boci. Brotnjaci je rado piju uz janjetinu, leo ili pe?enu na ranju, zatim jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz miine (mijeha), prut. Posluivati je obvezatno rashla?enu na temperaturi 10-12 C.

BLATINA

Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. On ima funkcionalno enski cvijet (autosterilan) zbog ?ega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao to su Alicante Bouschet (Kambua), Gamay (Game), Merlot, Vranac i Trnjak koji su ujedno i opraiva?i Blatine.

Zbog kia u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, ree se kratko na reznike, ali i mjeovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi pove?anja rodnosti. Rodnost joj je obilna i redovita ukoliko joj je oplodnja normalna. Vrci mladica Blatine su savijeni, zelenkasti, pahuljasto obrasli, a mladi listi?i na rubu crvenkasti.

Odrasli list je na rubu crvenkast ili draguljast, srednje velik ili velik, pravilan peterodijelan do sedmerodijelan: prostrani sinusi seu do polovine plojke, ili su pli?i, uski obi?no zatvoreni. Sinus peteljke je elipti?an, preklopljenih rubova. Lice lista je tamno zeleno bez dla?ica, a nali?je lista prakti?ki bez dla?ica osim na rebrima gdje se nalaze sitne ?ekinjice. Peteljka lista je kra?a od glavnog rebra, jasnocrvena.

Zreo grozd je irok, velik i rastresit. Zrele bobice su dosta velike, nejednake, ako su manjkavo oplo?ene, crnomodre, izmijeano s ljubi?astim, okrugle. Koica je tanka, a meso vrlo so?no, sok neobojen i specifi?nog je sortnog okusa. Rozgva je debela, crvenoljubi?asta, na malo istaknutim koljencima tamnija; ?lanci razmjerno kratki. Rast je snaan, poluuspravan. Blatina trai suha i umjereno vlana tla na toplijim poloajima. Ne podnosi vlane poloaje. Uzgaja se nisko ili povieno, ree kratko na reznike, ali i mjeovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi pove?anja rodnosti.
Otpornost prema peronospori i truljenju gro?a je slaba.

Blatina se smatra kvalitetnom sortom koja s odabranih poloaja i uz stru?nu vinifikaciju daje renomirana crna vina. Blatina daje kvalitetna ili vrhunska crna (crvena) vina proizvedena od istoimene sorte gro?a uz dodatak 15% sorata opraiva?a koji joj pomau pri oplodnji (Alicante Boushet, Gamay, Trnjak, Plavka). To je snano i svjee suho, crveno vino s 12-13,5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta.

Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmoni?na okusa. Kao juno vino posjeduje zadovoljavaju?u koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odlei koju godinu, ?ak tovie, kakvo?a mu raste, kau, do pet godina starosti. Preporu?a ga se piti uz ja?a jela od mesa, a posebno uz pe?enja, riblje paprikae, uz nareske od gove?eg pruta,. Pije se polako, ?isto, tempirano 18-20 C iz lijepo oblikovanih ?aa, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. ?uvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva bro?anska ljetna ega.

Izvor: www.dbg.ba
 

KONTAKT

kontakti

Op?ina ?itluk
Trg rtava Domovinskog rata 1
88260 ?itluk


Tel: + 387 36 640 500
Fax: + 387 36 640 537