Zbog lošeg zakona, ostajemo bez milijunskih iznosa od boravišnih pristojbi

Ispis

intervju Danas u Čitluku počinje obilježavanje četverodnevne manifestacije “Dani berbe grožđa”. Tim povodom Večernji list napravio je intervju s načelnikom općine Čitluk Marinom Radišićem koji je na samom početku razgovora pozvao sve ljubitelje vina da posjetite manifestaciju i kušaju autohtona hercegovačka vina žilavku i blatinu.


U spomenutom intervjuu načelnik Radišić je istaknuo kako je ova godina bila teška za vinare, štete se procjenjuju na četiri milijuna maraka te da će Općina učiniti sve kako bi im pomogla. Načelnik općine Čitluk dotaknuo se i gospodarske slike općine čiji razvitak koče neusklađena zakonska rješenja. Ističe dobru suradnju s višim razinama vlasti te najavljuje brojne infrastrukturne projekte.

Čitluk je poznat po grožđu, zbog čega se svake godine održava manifestacija “Dani berbe grožđa”. Jesu li te plantaže iz godine u godinu veće ili manje? Jesu li potencijali dovoljno iskorišteni, ponajviše kada je u pitanju izvoz autohtonih vina?

- Broćansko vinogorje je srce vinogradarske proizvodnje u BiH, u našoj općini je 800 hektara pod vinogradima. Posljednjih godina nije bilo značajnijih promjena u površinama. Međutim, raduju najave naših vinara o podizanju novih nasada vinove loze. O kvaliteti vrhunskih vina žilavke i blatine najbolje govore brojne osvojene medalje s domaćih i međunarodnih ocjenjivanja vina. Lijepo je vidjeti kako se naša vina izvoze na svjetska tržišta, ali ima puno prostora za daljnju prezentaciju vrhunske kvalitete naših vina i povećanje izvoza, što će sigurno doprinijeti sadnji novih vinograda.

Vremenski uvjeti ove godine nisu išli na ruku poljoprivrednicima, ali ni vinarima. Kolike su štete?

- Ova godina je za vinogradare bila iznimno teška zbog nezapamćenog mraza, a poslije i dugotrajne suše. Broćanski vinogradi pretrpjeli su veliku štetu uslijed niskih temperatura od 19. do 22. travnja ove godine. Donesena je odluka o proglašenju nastanka stanja prirodne nepogode od niskih temperatura - mraza. Nastalu štetu prijavio je 1001 vinogradar i procijenjena šteta iznosi gotovo četiri milijuna maraka. Vlada HNŽ-a također je proglasila stanje prirodne nepogode te je na sjednici održanoj u Čitluku donijela odluku kako će, sukladno mogućnostima, nakon provedenog postupka procjene štete, pomoći poljoprivrednim proizvođačima u saniranju nastalih šteta. Očekujemo financijsku pomoć i od federalne razine vlasti kako bi se vinogradarima donekle ublažila nastala šteta. Izvjesno je kako će ove godine urod u broćanskim vinogradima biti puno manji od uobičajenog.

U sklopu ovogodišnje manifestacije “Dani berbe grožđa” otvara se transformatorska stanica 110/x kV Čitluk 2. Što taj projekt Elektroprijenosa BiH znači za općinu Čitluk?

- Izgradnjom te transformatorske stanice osigurat će se priključivanje novih visokonaponskih dalekovoda, kontinuirano i sigurno napajanje električnom energijom područja općine Čitluk te stvaranje uvjeta za daljnji razvoj gospodarstva općine Čitluk. Vrijednost projekta je 5,450.544,45 maraka i riječ je o jednoj od značajnih investicija realiziranih na području naše općine u oblasti opskrbe stanovništva električnom energijom.

Agrokorove tvrtke Ledo, Velpro i Konzum nalaze se na području općine Čitluk. Koliko spomenute tvrtke zapošljavaju radnika s područja ove općine i kako trenutačno posluju?

- Iznimno nam je drago što jedna tvrtka kao što je Ledo ima sjedište u našoj općini. Ledo u BiH ukupno zapošljava 393 radnika. U Čitluku je 125 stalno zaposlenih i 30 sezonskih radnika koji rade oko šest mjeseci godišnje. Problemi Agrokora nisu se odrazili na Ledovo poslovanje u BiH. Ledo posluje normalno, povećava proizvodnju i izmiruje sve svoje obveze. Nije bilo zatvaranja trgovina Konzuma, a nakon zatvaranja trgovine Velpro, tvrtka Mališić preuzela je radnike i nastavila rad s istom djelatnošću.

Kakva je gospodarska slika Čitluka? Otvaraju li se nove tvornice, zatvaraju li se postojeće?

- U općini Čitluk već dulje vrijeme broj zaposlenih prelazi 6000. Po tome smo u HNŽ-u odmah iza grada Mostara. Značajno je napomenuti kako, od ukupnog broja zaposlenih, više od 90 posto radi u privatnom sektoru. U posljednje vrijeme nije bilo zatvaranja tvrtki, a iako i dalje od investitora imamo zahtjeva za dodjelu građevinskog zemljišta u gospodarskim zonama, gdje bi se gradili poslovni objekti i zapošljavali novi radnici, to nismo u mogućnosti zbog toga što odredbe Zakona o građevinskom zemljištu i Zakona o stvarnim pravima nisu usklađene. To nam predstavlja veliki problem na koji upozoravamo dulje vrijeme, ali, nažalost, još uvijek nema rješenja.

Cesta Mostar - Ljubuški jedna je od najlošijih u Federaciji te dobrim dijelom prolazi kroz Čitluk. Ima li ikakvih naznaka o realizaciji projekta najavljene obilaznice oko Čitluka?

- Cesta Mostar - Čitluk - Ljubuški prekategorizirana je u magistralnu cestu M 17.4. i o njoj brigu vodi Javno poduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. U ovoj godini u taj cestovni pravac nije uloženo ništa osim za redovito održavanje i projektiranje rekonstrukcije najkritičnijih dijelova ceste, a prema informacijama iz JP Ceste Federacije BiH, rekonstrukcija bi bila moguća u slučaju povećanja sredstava iz trošarina. U suradnji s JP Ceste Federacije BiH tražit ćemo rješenje problema obilaznice koja bi prometno rasteretila središte općine.

Prometnica od Međugorja do koridora Vc je u jako lošem stanju. Zbog čega je tako i ima li izgleda da se ona proširi te ponovno asfaltira?

- Iako je prije tri godine otvorena autocesta do čvora Zvirovići, još uvijek nije riješen problem pristupne ceste od čvora Zvirovići do Tromeđe. Javno poduzeće Autoceste FBiH to bi trebalo uraditi početkom izgradnje dionice koridora Vc Počitelj - Zvirovići. Ponude za izgradnju te dionice otvorene su sredinom srpnja ove godine. Nadamo se kako će brzo biti potpisan ugovor s izvođačem radova te da će pristupna cesta od čvora Zvirovići do Tromeđe u vrijednosti od 4,5 milijuna maraka konačno biti urađena.

Nedavno je objavljen podatak kako je HNŽ uplatio najveći iznos za boravišne pristojbe, velik dio toga platili su mještani Međugorja. Koliko koristi od toga ima Čitluk kao općina?

– Promjenama Zakona o turizmu i turističkoj djelatnosti, kojima su ukinute lokalne turističke zajednice, naša općina ostala je bez ogromnih novčanih sredstava. Postojećim zakonskim propisima općine ne dobivaju ni jedne marke od raspodjele boravišnih pristojbi jer 80 posto sredstava ide županijskim turističkim zajednicama, a 20 posto Turističkoj zajednici Federacije BiH. Od samoga početka upozoravamo na te nelogičnosti i tražimo izmjene zakona. Najavljeni novi zakoni o turizmu i boravišnoj pristojbi još uvijek nisu doneseni. Usvajanjem tih zakona konačno bi se ispravila nepravda prema lokalnim zajednicama i osigurao povratak sredstava od boravišnih pristojbi koja bi se koristila za unapređenje infrastrukture turističkih mjesta.

Koji su projekti u fazi realizacije i što planirate u idućem razdoblju?

- U tijeku je izgradnja kružnog toka kod pošte u Međugorju. Radovi će se odvijati u fazama kako se ne bi stvarale velike prometne gužve. Završetak radova planiran je početkom sljedeće godine i izgradnjom tog kružnog toka uvelike će se poboljšati sigurnost prometa u Međugorju. Sigurnosti će doprinijeti i uvođenje videonadzornog sustava snimanja javnih cesta i javnih površina na području općine Čitluk, koje je u tijeku. Projekt kanalizacije, koji je proglašen strateškim za općinu Čitluk, odvija se planiranom dinamikom. Stvorene su tehničke mogućnosti za priključenje na kanalizacijsku mrežu jednog broja objekata u Međugorju, a u idućim danima bit će objavljen natječaj za izgradnju dvaju krakova lokalne mreže u Međugorju i Bijakovićima. Radi se na pripremama za spoj kanalizacije u Rudarskoj, Broćanskoj i Ulici kralja Tvrtka u Čitluku, rješavanju problema odvodnje oborinskih voda iz središta Čitluka. Također je u tijeku izrada urbanističkoga plana za Međugorje i Bijakoviće.

Kakva je suradnja s višim razinama vlasti?

- Suradnja s višim razinama vlasti je korektna, a posebno bih istaknuo suradnju s Vladom HNŽ-a. Zahvaljujući toj suradnji, samo u ovoj godini, nakon obnove, opremljena je zgrada Općinskog suda Čitluk, u sklopu projekta povećanja energetske učinkovitosti obnovljena je zgrada Osnovne škole fra Didaka Buntića u Čitluku, izvršena rekonstrukcija zgrade Područne škole fra Didaka Buntića u Biletić Polju.

Općinski sud u Čitluku počeo je s radom, koliko je to olakšalo život Čitlučanima?

- Reformom pravosuđa 2004. godine ukinut je Općinski sud u Čitluku, a gruntovnica prebačena u Mostar i pripojena Općinskom sudu u Mostaru. Prije sedam godina uspjeli smo vratiti gruntovnicu i omogućiti lakšu te bržu uslugu svim žiteljima Brotnja. Nakon imenovanja sudaca u Općinski sud Čitluk u studenom prošle godine, gdje nacionalna struktura sudaca nije bila u skladu s Ustavom i zakonima, uložili smo prigovor na ta imenovanja, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH poništilo je odluku o imenovanju sudaca, donijelo novu odluku o imenovanju sudaca i odluku kojom je Općinski sud Čitluk počeo s radom 20. lipnja ove godine. Međutim, iako je Općinski sud Čitluk počeo s radom, još uvijek ne obavlja poslove za koje je stvarno nadležan jer nije izvršena popuna radnih mjesta predviđena pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta. Očekujemo da se to brzo završi kako bi Sud počeo učinkovito raditi i obavljati poslove iz svoje nadležnosti na zadovoljstvo svih žitelja naše općine.

Velik broj općina u Federaciji BiH ima problem s odlaskom mladih ljudi u inozemstvo. Kakvo je stanje u Čitluku?

- U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, kada je općina Čitluk imala 15.083 stanovnika, zabilježeno je povećanje broja stanovnika u popisu iz 2013. godine, kada je u općini Čitluk bilo 18.140 stanovnika. To je rezultat pozitivnog prirodnog prirasta, kao i doseljavanja u općinu Čitluk. Odlazaka je uvijek bilo, oni u posljednje vrijeme nisu značajniji u odnosu na ranije, nadamo se kako će i oni koju odu u inozemstvu biti ondje samo privremeno te da će se Brotnjaci vraćati u svoje Brotnjo.


 

KONTAKT

kontakti

Op?ina ?itluk
Trg rtava Domovinskog rata 1
88260 ?itluk


Tel: + 387 36 640 500
Fax: + 387 36 640 537