Počelo arheološko istraživanje nekropole sa stećcima u Paoči

Arheološko i konzervatorsko istraživanje nekropole sa stećcima u Paoči, na lokalitetu kod mještana poznatom kao „Krešića groblje“, započelo je danas. Općina Čitluk ranije je za ovakvo istraživanje uputila, kao nositelj projekta, zahtjev Zavodu za zaštitu kulturno povijesne baštine HNŽ, te je nakon odobravanja arheološkog istraživanja isto i započelo na lokalitetu na kojem se nalazi osamnaest stećaka oblika ploče i sanduka, od kojih su dva ukrašena motivima mladog mjeseca i bordure.

Rukovoditelj projekta arheološkog istraživanja je doc. dr. sc. Edita Vučić, arheologinja sa Sveučilišta u mostaru, koju su zajedno s njenim kolegama iz stručnog tima na početku radova posjetili Mate Miletić i Slaven Markota, predstavnici Općine Čitluk.

Planirana arheološka istraživanja imaju za cilj definiranje antropološkog lokaliteta „Krešića groblje“ u sklopu prikupljanja podataka o srednjovjekovnoj povijesti područja Paoče i u širem smislu Čitluka, a radi uspostave osnove za valorizaciju općine Čitluk s kulturno-povijesnog, odnosno turističkog aspekta. Znanstveni karakter projekta odnosi se na arheološko istraživanje grobova ispod stećaka, provedbu svih analiza (antropoloških, DNA, C14…), konzervaciju pronađenih artefakata, te uređenje i prezentaciju lokaliteta.

Dakle, ciljevi projekta mogli bi se svrstati u ciljeve znanstvenog karaktera i odnose se na istraživanja grobnih cjelina s ciljem stjecanja boljeg uvida u život kasnosrednjovjekovnih populacija, dok bi se u drugu skupinu mogli svrstati ciljevi vezani za promoviranje i zaštitu kulturno – povijesne baštine, kao i unaprjeđenje turističke ponude područja općine Čitluk.

Nekropola sa stećcima na kojoj je započela realizacija projekta od ranije je poznata u arheološkoj literaturi. Nekropola u Paoči, kao i ostali lokaliteti sa stećcima na području općine Čitluk do sada su uglavnom nedostatno i neadekvatno arheološki istraženi, te je stoga ovakav projekt jako značajan.

Lokalitet „Krešića groblje“ smješten je dijelom na javnom dobru, dok je drugim dijelom smješten na zemljištu u posjedu obitelji Rozić i Buntić. Obitelji Rozić i Buntić projekt istraživanja podržale su davši suglasnost za nesmetano obavljanje arheološkog istraživanja na zemljištu u njihovom vlasništvu.